Kur’an
Tema: Problem zla i odgovor islama na ovu sumnju
Kako razumjeti postojanje zla ako vjerujemo u Boga koji je svemoćan i milostiv?
U ovom razgovoru ulazimo u samu srž jedne od najčešćih i najopasnijih sumnji koja se širi među mladima – pitanja tzv. problema zla. To je pitanje koje se često predstavlja kao intelektualni dokaz protiv postojanja Boga: ako postoji svemoćan i milostiv Stvoritelj, zašto onda u svijetu postoje patnja, bolesti, nepravda i nesreće? Ova tema nije nova, ali se danas snažno plasira kroz ateističke i materijalističke narative, često bez znanja, bez širine pogleda i bez istinske intelektualne iskrenosti.
Na samom početku treba jasno reći: ova sumnja nije neutralna. Ona se planski širi kako bi se uzdrmala vjera onih koji nemaju dovoljno znanja i stabilnosti u uvjerenju (oko 00:00:35–01:17). I upravo zato je važno da musliman razumije odgovore na nju – kako bi zaštitio sebe i druge.
Prvi odgovor: zlo nije apsolutno zlo
Priznajem da u svijetu postoji ono što nazivamo zlom, ali odbijam tvrdnju da je to čisto ili besmisleno zlo (oko 02:14). Ne postoji zlo koje nije povezano s nekom mudrošću, dobrom ili koristi – bilo neposrednom ili dugoročnom. Ono što je zlo s jedne strane, s druge strane nosi dobro.
Voda, na primjer, može uzrokovati poplave i uništenje, ali bez nje nema života. Vatra može spaliti, ali bez nje nema topline, hrane, industrije. Isto važi i za mnoge pojave koje se površno označavaju kao “čisto zlo” (oko 03:00–03:49). Razuman pogled uvijek sagledava cjelinu.
Drugi odgovor: gledaš li dio ili cjelinu?
Problem nastaje kada se svijet posmatra parcijalno, a ne kao skladna cjelina (oko 04:13). Kao da neko gleda samo jednu tamnu liniju na umjetničkoj slici i na osnovu toga zaključi da je cijela slika ružna. Tek kada se pogleda cijela slika, pojavljuju se ljepota i smisao.
Vrijednost zdravlja poznajemo tek kada iskusimo bolest. Vrijednost sigurnosti shvatamo tek kada se suočimo s opasnošću. Bez poteškoća, život bi bio blijed, bez ukusa i bez značenja (oko 05:04–05:57). I kao što lijep dvorac nije manjkav zato što ima toalet – već je upravo time potpun – tako ni svijet nije manjkav zbog postojanja iskušenja.
Treći odgovor: čovjek nema znanje da presudi
Tvrdnja da postoji zlo bez ikakvog dobra ili mudrosti iza sebe zahtijeva sveobuhvatno znanje – a čovjek ga nema (oko 06:18–06:43). Naše znanje je ograničeno, fragmentirano i često varljivo.
Ako bismo iz daljine vidjeli ljude kako djetetu odsijecaju nogu, odmah bismo to proglasili zlom. Ali kada saznamo da je riječ o ljekarima koji spašavaju život – shvatamo da smo pogriješili (oko 07:04–07:46). Tako je i s mnogim životnim iskušenjima čiju svrhu ne vidimo odmah.
Četvrti odgovor: a šta je s dobrom?
Ako se postojanje zla koristi kao argument protiv Boga, zašto se postojanje ogromnog dobra ne koristi kao dokaz za Njega? (oko 08:10)
Zdravih ljudi je neuporedivo više nego bolesnih. Dani mira su češći od ratova. Tijelo čovjeka, i kada je dio bolestan, funkcioniše zahvaljujući milijardama zdravih ćelija (oko 09:07–09:29). Zlo je izuzetak – dobro je pravilo.
Ako postoji “problem zla”, onda je “problem dobra” daleko veći i snažniji argument (oko 09:49).
Peti odgovor: savršen Stvoritelj ne znači savršena tvorevina
Ne postoji nužna veza između savršenstva Stvoritelja i savršenstva stvorenog (oko 10:07–10:31). Nešto može biti namjerno stvoreno nesavršeno – radi svrhe, mudrosti ili cilja.
Ako u prelijepom dvorcu postoji jedna neuredna soba, niko razuman neće reći da dvorac nema graditelja ili da je graditelj nesposoban (oko 11:08–11:47). Isto važi i za svijet: manjkavosti ne negiraju postojanje Stvoritelja – one upućuju na svrhu.
Šesti odgovor: ateizam nema osnovu za pojam zla
Ako je svijet, kako ateisti tvrde, nastao slučajnim sudarom čestica bez svrhe i cilja – odakle onda uopće pojam zla i dobra? (oko 14:03–14:25)
Bez Boga nema objektivne moralnosti. Nema kriterija. Nema razlike između dobrote i zločina, između pravde i nasilja (oko 15:09–15:30). Samim tim, pozivanje na “problem zla” u ateističkom okviru ruši se iz temelja.
Sedmi odgovor: pogrešna predstava o Bogu
Mnogi koji postavljaju ovo pitanje zapravo žele Boga koji je sluga njihovih želja (oko 16:14–16:41). Boga koji odmah uklanja svaku bol i ispunjava svaku prohtjev. To nije Bog – to je izmišljena figura.
Istinski Bog je Vladar, Stvoritelj, Mudri Sudac. On čini šta hoće, a čovjek je Njegov rob (oko 17:03).
Osmi odgovor: ovo nije mjesto nagrade
Ovaj svijet nije stvoren za potpuni užitak, već za iskušenje (oko 17:20). Život je prolazan. Bol, gubitak i iskušenja ovdje imaju smisla samo ako postoji vječni život poslije smrti – a on postoji.
Kada se patnja ovog svijeta uporedi s vječnom nagradom, ona postaje lakša od uboda igle (oko 18:27–19:00). Kao što bi svako prihvatio kratku bol za ogromnu nagradu, tako i vjernik razumije smisao iskušenja.
Pokrivenost transkripta:
00:00–02:00 – Uvod i definicija problema zla
02:00–06:00 – Prva dva odgovora
06:00–10:00 – Treći i četvrti odgovor
10:00–14:00 – Peti i šesti odgovor
14:00–18:00 – Sedmi i osmi odgovor
18:00–kraj – Zaključna razrada i primjer
Ključne pouke
Zlo ne postoji bez mudrosti i svrhe.
Djelimičan pogled vodi pogrešnim zaključcima.
Dobro u svijetu daleko nadmašuje zlo.
Bez Boga nema objektivnog morala.
Dunjaluk je mjesto iskušenja, ne konačne nagrade.
Praktična primjena
Kada se suočiš s patnjom, nemoj odmah tražiti odgovor u poricanju smisla, već u širenju pogleda. Strpljenje, razmišljanje i svjesnost o prolaznosti ovog svijeta pomažu da se iskušenja nose dostojanstveno i s nadom.
Završna misao
Ko shvati da je ovaj život prolazan ispit, a ne krajnja stanica, prestat će se gubiti u pitanjima koja proizlaze iz ograničenog pogleda – i pronaći će smiraj u mudrosti Onoga koji sve vidi.
Primjedbe
Objavi komentar