Vrijeme kao kapital života: između nemara i odgovornosti

 

Vrijeme kao kapital života: između nemara i odgovornosti

Kratak uvod

U ovom govoru predavač skreće pažnju na jednu od najzapostavljenijih, a najvrijednijih Allahovih blagodati – vrijeme. Kroz Kur’an, hadise i primjere iz stvarnog života pojašnjava zašto je rasipanje vremena zapravo gubitak samog života i zašto će čovjek za vrijeme biti posebno pitan na Sudnjem danu (00:00–00:05).

Glavni sažetak

Predavač na početku ističe da ljudi često olahko govore “ubijmo vrijeme”, kao da je vrijeme krivo za nešto, dok je u stvarnosti upravo vrijeme čovjekov najveći kapital (00:00–00:02). Allah, dželle šanuhu, u Kur’anu se zaklinje različitim dijelovima vremena – zorom, noći, danom i vremenom općenito – što ukazuje na njegovu ogromnu vrijednost (00:01–00:02). Posebno naglašava smisao sure El-Asr, u kojoj Allah kaže da je cijelo čovječanstvo u gubitku, osim onih koji ispune određene uvjete, jer su izgubili svijest o vrijednosti vremena (00:02–00:03).

Vrijeme, prema govoru, nije nešto što se može nadoknaditi. Novac može doći i otići, ali sat koji prođe nikada se ne vraća (oko 00:27–00:28). Zbog toga je vrijeme stvarni kapital čovjeka u “trgovini” za Ahiret. Predavač podsjeća na hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorava da su dvije blagodati prema kojima su ljudi posebno nemarni: zdravlje i slobodno vrijeme (00:04–00:05).

Zatim prelazi na pitanje odgovornosti. Svaki čovjek će na Sudnjem danu biti pitan o pet stvari, a među njima su: život i kako ga je proveo, mladost i kako ju je iskoristio, imetak – kako je stečen i kako je potrošen, te znanje – da li se po njemu postupalo (00:07–00:11). Posebno upozorava da mnogi muslimani paze na halal u hrani, ali zanemaruju haram u zaradi ili trošenju vremena i novca (00:10–00:11).

Predavač naglašava da vjernik gleda na vrijeme kroz prizmu Ahireta. Ovaj svijet nije igra niti zabava bez cilja, nego mjesto rada i pripreme (00:13–00:14). Navodi kur’anske ajete koji opisuju kako će grešnici u času smrti i u Džehennemu moliti da se vrate na dunjaluk kako bi činili dobra djela, ali im to neće biti omogućeno (00:14–00:16). To je snažna poruka da je vrijeme sada, a ne kasnije.

Kroz brojne primjere iz života govori o iluziji “ima vremena”. Šejtan, kako opisuje, stalno nagovara čovjeka da odgađa: pokajanje, namaz, hidžab, prestanak grijeha – “poslije Ramazana”, “kad ostarim”, “kad se smirim” (00:38–00:40). Međutim, smrt dolazi iznenada i ne pita za godine, snagu ni zdravlje (00:40–00:41).

Veliki dio govora posvećen je i pogrešnom trošenju slobodnog vremena: satima ispred ekrana, u filmovima, serijama, igrama, internetu, sportskim utakmicama i beskorisnim zabavama (00:43–00:49). Predavač naglašava da problem nije u odmoru samom po sebi, nego u pretjerivanju i zanemarivanju farzova, posebno namaza. Podsjeća da nijedno dobro djelo ne može nadoknaditi zapostavljanje obaveznih ibadeta (00:42–00:43).

Suprotno tome, navodi primjere ashaba i učenjaka koji su izuzetno cijenili vrijeme. Spominje kako su ashabi dijelili noć između ibadeta, sna i učenja, kako su učenjaci pisali desetine stranica dnevno, i kako je Allah davao bereket njihovom vremenu jer su ga koristili u Njegovo ime (00:30–00:36). Posebno ističe primjer Ebu Bekra, radijallahu anhu, koji je u jednom danu spojio više velikih dobrih djela (00:36–00:37).

Predavač podsjeća da islam ne traži da čovjek cijeli život provede u džamiji, već da pravilno rasporedi vrijeme. Svaki halal posao, briga o porodici, pomaganje drugima i rad za zajednicu može biti ibadet ako se čini s ispravnom namjerom (00:50–00:52). Čak i mali zikr, poput izgovaranja “Subhanallah” stotinu puta, može donijeti ogromnu nagradu uz minimalno utrošeno vrijeme (00:54–00:55).

Na kraju poziva svakog pojedinca da se iskreno zapita: gdje odlazi moje vrijeme, šta radim za svoju vjeru i šta ću ponijeti sa sobom kada vrijeme istekne (00:58–01:00).

Ključne pouke

• Vrijeme je najveći kapital čovjeka i ne može se nadoknaditi.

• Svaki čovjek će biti pitan kako je proveo život, mladost i slobodno vrijeme.

• Odgađanje pokornosti Allahu je jedna od najvećih šejtanskih zamki.

• Zapostavljanje farzova se ne može opravdati drugim “dobrim djelima”.

• Bereket u vremenu dolazi kroz iskrenost, disciplinu i jasne prioritete.

Praktična primjena

Poruke ovog govora mogu se primijeniti tako što čovjek počne svjesno planirati svoj dan: dati prednost namazu i osnovnim obavezama, ograničiti beskorisne sadržaje, te dio vremena svakodnevno posvetiti Kur’anu, zikru ili nekom korisnom znanju. Čak i male, ali redovne promjene mogu donijeti veliki bereket u vremenu.

Završna misao

Svaki dan koji prođe je dio života koji se više nikada neće vratiti. Onaj ko nauči da cijeni vrijeme, naučio je kako da cijeni svoj život i svoju pripremu za susret s Allahom.